Intrigantnu premisu o sukobu katolika i protestanata Dorison pretvara u zadovoljavajuće izveden i zabavan, ali standardni akcijski prikaz usamljenog outsidera protiv nadmoćnog neprijatelja.
Xavier Dorison & Joël Parnotte - Učitelj mačevanja (Fibra, 2019.)
Xavier Dorison posljednjih je godina jedan od vodećih francuskih strip scenarista s nekoliko vlastitih serijala poput "Pogrebnika", "Trećeg zavjeta", desetak samostalnih strip albuma, ali i rada na dugovječnim i omiljenim junacima poput Thorgala i XIII. Dorison komotno šeta među žanrovima, od povijesne i biblijske fikcije preko vesterna do špijunskog trilera. Priče su mu strukturno čvrste i jasno ukorijenjene u žanrovske standarde. U tom je smislu "Učitelj mačevanja", originalno objavljen za Dragaud 2016., lijepa i pregledna povijesna avantura nošena kompetentnim i dinamičnim crtežom Joëla Parnottea.
Bez obzira na nekoliko impresivnih kadrova snježnih i planinskih obračuna "Učitelj mačevanja" se doima kao klasična povijesno-akcijska avantura koja je mogla biti puno više. Radnja stripa odvija se 1537. Rani protestanti, kraljevski kirurg i njegov mladi učenik, pokušavaju iz Pariza Bibliju prevedenu na francuski jezik prenijeti preko teško prohodnih planina u Švicarsku na tisak. U tome im nevoljko pomaže ostarjeli Hans Stalhoffer, bivši učitelj mačevanja kralja Franje I. Na tragu im je Maleztraza, njegov rival s kraljevskog dvora i poslanik Crkve koji podjaruje vjersku mržnju katoličkih gorštaka prema dvojici protestanta.
Intrigantnu premisu o sukobu katolika i protestanata te političkoj borbi za prijevod Biblije na europske jezike, a ne samo na latinski, dostupan isključivo svećenstvu i plemstvu, Dorison pretvara u zadovoljavajuće izveden i zabavan, ali standardni akcijski prikaz usamljenog outsidera protiv nadmoćnog neprijatelja. Njegov je Stalhoffer kombinacija ostarjelog Conana i neznanca Clinta Eastwooda iz Leoneove trilogije špageti vesterna. Pokreće ga poprilično apstraktno definiran osjećaj časti i dužnosti, ali istodobno neprekidno izražava skepsu prema cilju dvojice idealista, koji zapravo žele opismeniti puk.
Najzanimljiviji aspekt stripa je upravo onaj koji najbolje ocrtava njegove prave motive - sukob s Maleztrazom kao simbol drugačije borbe starog i novog. Maleztraza preferira rapir kao brzo, efikasno i ubojito oružje u odnosu na teži Stalhofferov srednjovjekovni mač. Taj primat razvoja oružja u odnosu na razvoj znanja izvrsna je metafora ljudske opsesije nasiljem i moći, no Dorisonov scenarij primarno je usredotočen na stoput viđeni punishersko-terminatorski stoicizam daleko više nego na bolno rađanje renesanse koje proklamira u intrigantno sročeno prologu. Bez obzira na te manjkavosti, radi se o solidnom i lako čitljivom djelu koje dobro predstavlja srednju struju francusko-belgijskog stripa.
Comments